KANGAL - prva registrirana uzgajivačnica kangala u Hrvatskoj

Kangal Team Croatia je prva registrirana uzgajivačnica kangala u Hrvatskoj,pod FCI brojem 22/16 postoji od 2016-te godine.Također,prvi registrirani kangal u Hrvatskoj je pas iz naše uzgajivačnice.Glavni cilj našeg uzgoja je očuvanje starih turskih krvnih linija,kao i unapređivanje istih. Iako većina naših pasa sudjeluje na nacionalnim i internacionalnim izložbama te se možemo podičiti titulama europskih prvaka i svjetskih viceprvaka,naglasak je na radnom dijelu.Tako većina pasa iz našeg uzgoja rade kao čuvari stoke u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Grčkoj, Francuskoj, Norveškoj, Švedskoj, Americi, Kanadi.

Svi naši psi posjeduju posjeduju FCI rodovnice,zdrastvene testove kao i uzgojne dozvole kako bi bili sigurni da će štenci iz naše uzgajivačnice imati sve preduvjete postati zdravi psi.

Kangal Çoban Köpeği

Turski pastirski pas kangal jedna je od četiri pasmine turskih autohtonih pastirskih pasa. Potječe iz Anadolije, oblasti u jugozapadnoj Aziji, odnosno azijskom dijelu Turske. Stoljećima je služio kao radni pas koji je štitio stado od predatora. Standardizacijom mjera njegove vanjštine te priznavanjem kao autohtone turske pasmine došlo je do toga da ga 2018-te godine kao pasminu prizna i Svjetska kinološka organizacija (franc. Fédération Cynologique Internationale, FCI). Njegova veličina, karakter smirenog i dobroćudnog, zaštitnički raspoloženog psa, vrlo odanog obitelji čine ga sve poželjnijim psom i na našim prostorima. No, prilikom izbora te pasmine, upravo zbog svih navedenih karakteristika nužno mu je osigurati smještaj i skrb koji neće ugroziti njegovu dobrobit.

Pretpostavlja se da turski pastirski pas – kangal potječe od psa čuvara stoke koji je iz Srednje Azije, seobama naroda, pristigao na područje Anadolije između 10 000 godina pr.n.e. i 1300. godine n.e., a današnji je izgled poprimio početkom 12. stoljeća.

Osnovna je uloga kangala, zadržana i do danas, bila zaštita stada od predatora (Anonymous, 2011.). Na nepreglednim prostranstvima Anadolije, na kojima je uobičajeno držanje ovaca na otvorenome, od neprocjenjive je važnosti pomoć izdržljivih i snažnih pastirskih pasa kao što je kangal. Prema Green i Woodruff (1983.) upravo ti pastirski psi u većini slučajeva (50 – 80 %) uspijevaju i zaštititi stado.

Kangal je ime dobio prema istoimenom gradu u turskoj provinciji Sivas (Kirmizi, 1991.; Tepeli i sur., 2003.).

Osobitosti tjelesne građe kangala

Tijelo je dobro prekriveno gustom dlakom koja ne bi smjela biti svilenkasta već mora biti čvrsta, a na glavi i nogama nešto je kraća nego na tijelu. Podlaka je gusta i nešto finija od pokrovne dlake. Dužina dlake na grebenu je od 3 do 7 cm. Osnovna boja dlake ne smije biti bijela, već je u rasponu od krem do tamnosive u svim nijansama. Bjelina je dopuštena jedino na prsištu i vrhu repa. Na prsima u promjeru nije veća od 10 cm. Tijelo im je jednobojno. Na nogama boja može biti svjetlija i poprskana točkastim, tamnijim oznakama. Glavu karakterizira maska koja je do razine očiju crna, a na lubanji je svjetlija. Dlaka je na uškama crne boje kao i maska. Vrh repa može biti bijel ili crn, dužine ne veće od 10 cm, promatrano od vrha repa prema korijenu.

Koža je srednje debela i dobro priliježe uz tijelo i glavu te ne smije praviti fanon. Mora biti obojena, ali boja ovisi o boji dlake. Sve vidljive sluznice trebaju biti pigmentirane, a intenzitet pigmentacije i boja sluznice ovise o obojenosti psa.

Tijelo mu je pravokutna oblika, snažne do snažno grube konstitucije. U grebenu je visok 65 – 78 cm +/- 2 cm, masa mužjaka je od 45 do 65 kg, a ženke 40 – 55 kg.

Dužina glave je 39 – 40 % visine grebena. Dužina lubanje je 56 – 60 % dužine glave. Profilne linije njuške i lubanje su divergentne. Dužina tijela je za 10 – 12 % veća od visine grebena. Lubanja mora biti zaobljena i blago se suzuje prema licu. Čeona je brazda vidljiva, međutim ne i duboka. Širina glave je 52 – 57 % dužine glave. Uzdužna os lubanje duža je od poprečne. Dužina njuške je 40 – 44 % dužine glave, oblik joj je tupo klinast i blago se suzuje prema vrhu nosa koji ne smije biti ni iznad ni ispod linije nosnika. Vrh nosa i nozdrve velike su i pigmentirane.

Psi s crnim oznakama na tijelu imaju crno pigmentirane sluznice, dok je u pasa sa svjetlijim oznakama pigment svjetliji. Rubovi usana i sluznica usana također moraju biti pigmentirani.

Čeljust kangala dobro je razvijena i snažna, a zubi su pravilno raspoređeni. Zagriz mu je škarast, klještast ili obrnuto škarast. Dopušten je nedostatak prvih premolara.

Oči kangala su krupne i bademasta oblika, a boja im mora biti u skladu s bojom dlake. Poželjno je da su što tamnije. Očni kapci dobro priliježu na očnu jabučicu. Rubovi očnih kapaka moraju biti pigmentirani.

Uške su trokutasta oblika te usađene u visini zamišljene linije koja spaja vrh nosa s unutrašnjim očnim kutom ili neznatno niže. Boja dlake na ušima mora biti kao boja maske. Prednji rub uški naliježe na glavu.

Vrat je srednje dužine koja iznosi 35 – 40 % visine grebena. Gornja linija vrata blago je zaobljena, a donja ravna. Kut koji vrat zatvara s vodoravnom linijom iznosi 35 – 40 stupnjeva. Vrat je povezan s tijelom i glavom bez naglih prijelaza. Koža na vratu mora dobro prilijegati na mišićnu osnovu i biti bez fanona.

Tijelo u cjelini ne smije djelovati zdepasto, mora biti snažno, dobro povezano i balansirano.

Dužina tijela je za 10 – 12 % veća od visine grebena. Nadgrađenost je rasna odlika, križa su do 4 % viša od grebena. Leđna linija, od grebena do križa, nije ravna, već je blago ulegnuta. Središnja je točka leđa 4 – 5 % niža od grebena koji je blago izražen.

Leđa moraju biti snažna i široka, ne previše duga i tijekom kretanja što mirnija.

Slabine su snažne, kratke i u ženki nešto duže nego u mužjaka. Mišićave su i dobro povezane s prsnim dijelom leđa i sapima. Blago su prikupljene.

Prsni koš mora biti prostran. Opseg prsnoga koša je 10 – 15 % veći od visine grebena. Dubina prsa iznosi 33 – 45 % visine grebena. Širina prsa (mjereno iza lopatica) iznosi 27 – 37 % visine grebena. Rebra su snažna i nikad bačvasta. Prsa su mišićava i snažna. Vrh prsne kosti nalazi se na visini od 65 – 75 % visine grebena.

Trbuh je blago usukan, a donja profilna linija blago se uzdiže od profila prsne kosti prema bokovima.

Sapi su srednje dužine, 30 – 35 % visine grebena.

Mišićave su i dobro povezane sa slabinama. S vodoravnom linijom zatvaraju kut od 25 do 30 %. Linija sapi nastavlja se neprekinuto u gornju liniju repa koji je u korijenu vrlo snažan, a tanji se prema vrhu.

Opušten dopire do skočnog zgloba, ali djeluje nešto kraće zbog blage povijenosti na kraju. Povijenost posljednje trećine može biti izraženija i tvoriti krug.

Kangal u mirovanju rep nosi sabljasto ispod linije leđa, dok je rep u aktivnog nešto viši. Dopušteno je da bude i iznad linije leđa, ali ne okomito. Rep može biti i zavijen i tada naliježe na središnju liniju leđa. Zavijen rep ne smije biti nošen postrance.

Kosti prednjih nogu su snažne. Mišići su suhi i čvrsti, a prednje su noge međusobno paralelne. Visina lakta je 50 – 55 % visine grebena. Lopatica je srednje duga i dobro priliježe uz tijelo. S vodoravnom linijom zatvara kut od 45 do 55 stupnjeva. Rameni kut iznosi 90 – 110 stupnjeva. Nadlaktice moraju biti mišićave i snažne i prilijegati uz tijelo, a međusobno su paralelne. Kosti podlaktice su snažne, a mišići dobro razvijeni. Lakat se nalazi u liniji koja je paralelna sa srednjom okomitom ravninom tijela. Kut lakta je 110 – 130 stupnjeva. Prednje šaplje nalazi se u produžetku okomite linije podlaktice. Mora biti čvrsto i dobro povezano. Prednje došaplje promatrano od naprijed nalazi se na okomitoj liniji koja prolazi kroz os podlaktice te s okomicom zatvara kut od 20 do 30 stupnjeva. Šape su okruglaste, snažnih, zaobljenih i međusobno prikupljenih prstiju. Nokti su također tamno pigmentirani. Kod pasa svjetlije boje dlake nokti mogu biti nešto svjetliji. Jastučići moraju biti elastični, puni, čvrsti i pigmentirani. Među prstima je razvijena „plivajuća kožica“.

Stražnje su noge međusobno paralelne. Snažne su, ali ne i preteške. Stavovi moraju biti pravilni uz odgovarajuće kutove. Butine su široke, mišićave i snažne. Dužina im je oko 33 % visine grebena. Međusobno su paralelne, kao i sa središnjom osi tijela. S vodoravnom linijom zatvaraju kut od 55 do 750. Potkoljenice su mišićave i snažne. Međusobno su paralelne.

S natkoljenicom (koljenom) zatvaraju kut od 110 do 1450. Skočni zglob mora biti čvrst, širok i njime skladno završava stražnje došaplje. Visina skočnog zgloba(od zemlje do vrha zgloba) iznosi 25 – 35 % visine grebena, a kut skočnog zgloba je 120 – 150 stupnjeva.

Stražnje došaplje je snažno i dobro razvijeno. Visina ovisi o visini skočnog zgloba. Šape su nešto izduženije od prednjih, a ugao stopa veći je od 900.

Kangal se mora kretati skladno i harmonično. Prilikom kretanja ne smije se grčiti ili trzati, a linija leđa mora biti što mirnija. Pas se najradije kreće srednje dugim kasom, galop nije karakterističan, a ako galopira, skokovi su dugi, ali je galop tromiji (Anonymous, 2011.).

Nema razlike u porođajnoj masi ženske i muške novorođene štenadi. Kuje kangala jako dobro brinu o njezi štenadi, bez obzira na spol. Na kraju razdoblja sisanja preživljavanje štenadi bude i do 100 % (Elmaz, 2012.).